Svjedočanstva

• Muslimani zahvaljuju Stepincu

  Vaša Preuzvišenosti!
  
  Riješeni i pušteni iz zatvora, najsrdačnije Vam se zahvaljujemo, za Vaše uspješno zauzimanje za pomilovanje naših suoptuženika: Gojaković Milorada, Sidor Stevana i Krstić Miomira.
  
  Tamara Begović
  Fehim Klebić
  Džemila Gojaković
  
  Dr. Stjepan Lacković, tajnik nadbiskupa Stepinca, na poleđini je ovoga pisma zabilježio: Pomilovanje uslijedilo na molbu Preuzv. g. Nadbiskupa. Muslimani zahvaljuju u ime katolika. Ponovnim zauzimanjem Preuzv. 10.IV.1943. posve pušteni na slobodu S.L.
   

  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 387.

• Zauzimanje nadbiskupa Stepinca za na smrt osuđene srpske seljake

  Dr. Josip Jedlovski, odvjetnik, Zagreb, Buntićeva ul. 2, pisao je dne 12.X.1942. pismo nadbiskupu Stepincu: U Brčkom osuđeni su na smrt seljaci – Srbi Milorad Gojaković, Miomir Krstić, i Sidor Stevan. Moli Nadbiskupa, da se odmah zauzme za njih, da osuda ne bude izvršena.
  
  Nadbiskup je odmah intervenirao i 13.X.1942. javio dr. Jedlovskom, da je kazna smrti pretvorena Miloradu Gojakoviću i Sidoru Stevanu u 10 godina tamnice, a Miomiru Krstiću u 2 godine tamnice.

  
  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 379.

• Zahvala Danice Politeo nadbiskupu Stepincu za oslobođenje njezina muža iz zatvora

  Presvijetli gospodine!
  
  Čast mi je javiti, da je moj suprug jučer popodne pušten na slobodu. Nadam se da je time njegova stvar, bar za sada, povoljno svršena.
  
  Molim, presvijetli gospodine, da izvolite primiti moju srdačnu hvalu za svu spremnost i dobrotu, koju ste mi bili iskazali u ovoj mojoj nesreći.
  
  Ne znam, da li se spasenje moga muža ima pripisati neposrednoj Vašoj pomoći, ali sam uvjerena da ste Vi učinili i da bi učinili sve što je u Vašim silama.
  
  Onaj slučaj kao i mnogi drugi dosadašnji učvrstit će samo onaj dobar glas i poštovanje, što ga uživate ne samo među katolicima, nego uopće među svim čestitim Hrvatima i ljudima. Bog Vam platio!

  
  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 374.

• Svjedočanstvo Georga Gueyrauda, generalnog konzula u francuskom konzulatu u Zagrebu

  Iako je imala više politički nego vjerski odnos prema ustaškoj vlasti, sama je Crkva dobro pazila da se njeno ponašanje ne bi moglo protumačiti kao priznavanje režima o čijim je zločinima Sveta Stolica vrlo dobro bila obaviještena.
  
  Premda su Talijani službeno podržavali taj režim, redovno su o tome obavještavali papinskog izaslanika mons. Marconea iz benediktinskoga reda, a kojega je Vatikan poslao u Zagreb.
  
  Ako su politički ili vjerski razlozi spriječili da Vatikan javno osudi taj režim u ime kršćanskog morala, Sveta Stolica pokazala se puno strožom u vjerskim stavovima. Skoro je došlo do sukoba početkom ovog mjeseca.
  
  Kako su biskupska sjedišta u Križevcima, gdje je biskupsko sjedište grkokatolika, i u Mostaru bila prazna, Sveta Stolica je postavila mons. Petra Čulu za mjesnog biskupa u Mostaru, gdje je obično bio postavljan neki franjevac, i mons. Šimraka, poznatog po njegovim fašističkim vezama, za grkokatoličkog vladiku u Križevcima.
  
  Međutim, poglavnikova vlada suprotstavila se tim imenovanjima. Kako Sveta Stolica nije odustajala od svojih odluka, ustaška je vlada odlučila uzvratiti istom mjerom i pripremila je četiri dekreta:
  - ukidanje novčane pomoći biskupijama u Mostaru i Križevcima
  - ukidanje novčane pomoći grkokatoličkim svećenstvu
  - ukidanje novčane pomoći grkokatoličkom sjemeništu
  - zabrana pravoslavnima da se ponovno vrate Grkokatoličkoj crkvi.
  
  U međuvremenu je fra Rade Glavaš, franjevac na službi u Ministarstvu pravosuđa i bogoštovlja, bio pozvan kod mons. Stepinca, zagrebačkoga nadbiskupa, da bi mu se dalo na znanje da će, ukoliko budu ustrajali u suprotstavljanju odlukama Svete Stolice, poglavnik, dr. Puk, ministar pravosuđa i bogoštovlja, i sam fra Rade biti odmah ekskomunicirani.
  
  Ta prijetnja bila je još jedan razlog nepoštivanja poglavnika koji je nastojao imati obzira prema željama Vatikana, ali danas pokušava kao kompenzaciju postaviti nekoga od svojih ljudi na biskupsko sjedište u Đakovu. (…)

  
  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 341-347.

• Marija Kujawska zahvaljuje Stepincu za pomoć Švicarskom domu u Crikvenici

  S velikim ganućem doznala sam za novi dokaz neiscrpne dobrote kojom se Vaša Preuzvišenost zauzima za našu djecu. U njihovo ime i u ime majki iskazujem Vam za to duboku hvalu.
  
  Vjerojatno će se uspjeti kupiti brašno za predanih 6.000 kuna i tada bismo se opet jedne brige riješili. Još jednom zahvaljujem Vašoj Eminenciji od svega srca za pomoć koju sam od Vaše Eminencije primila u žakanju i za sve dobre riječi.
  
  Bila sam tada blizu očaja. U tuđoj zemlji, bez sredstava i bez prava, opterećena s odgovornošću za uzdržavanje 70 majki i djece, stavila sam tada svu svoju nadu na milost i razumijevanje Vaše Preuzvišenosti.
  
  Ova moja nada nije bila iznevjerena. Suprotno tome, Vaša mi je Preuzvišenost na velikodušan način pružila značajnu pomoć. (…)

  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 252-254.
   

• Grofica Potocka zahvaljuje Stepincu za materijalnu i duhovnu pomoć poljskim izbjeglicama

  Preuzvišeni!
  
  Od srca mi je žao što nisam u mogućnosti doći u Žakanje. Nadam se da se mogu Vašoj Preuzvišenosti zahvaliti u ime svih naših emigranata za svu milost koju ste nam stalno pokazivali. Na žalost, moj je suprug u Rimu teško bolestan i moram mu se opet što hitnije vratiti.
  
  Mogu u Crikvenicu samo na nekoliko dana kako bih riješila najvažnije brige naše kolonije. Te su brige jako velike i naš je položaj jako težak jer nismo uspjeli pronaći stalnu pomoć, a naša su privatna sredstva iscrpljena. Zbog toga moramo pokušati sve što nam je na dohvatu kako bismo nabavili prehrambene proizvode.
  
  Pater Dydek imat će čast Vašoj Preuzvišenosti iznijeti naše zamisli i ja Vas srdačno molim za prijateljski odnos prema našim brigama i teškoćama.

  
  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 236-237.

• Osuđen na smrt jer je javno kritizirao Pavelićevu ideologiju

  LONDON na „srpsko-hrvatskom“ jeziku u 22.15 sati
  
  Dr. Juraj Krnjević, podpredsjednik kr. Jug. Vlade u jednom pismu listu „Times“ danas kaže, da je velika pogreška identifikovati hrvatski narod sa kvislingom Pavelićem. Pavelić je vođa male grupe ljudi, koja je godinama pokušavala, da stekne položaj u hrvatskom javnom životu, ali nije uspjela da dobije više od jednog mjesta u skupštini.
  
  Pavelić je 1929. osnovao u Italiji revolucionarnu organizaciju Ustaša. Oni nisu imali pravu moć. Osim one, koju su ima dali Hitler i Mussolini, koji su postavili na vlast Pavelića u Hrvatskoj, da primi odgovornost za djela, koja su izvršili okupatorske vlasti direktno ili posredstvom marionetske vlade.
  
  Dr. Krnjević izriče da su katolički biskupi u Hrvatskoj uložili službeni protest protiv metoda Pavelićevog režima. U vezi s ovim, rekao je dr. Krnjević, kanonik Lončar osuđen je na smrt, zato što je javno kritizirao Pavelićevu ideologiju, ali je presuda pretvorena u kaznu od 20 godina robije.

  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 218-219.

• Stepinac ustaje protiv strijeljanja Srba taoca

  Odmah nakon osnutka Nezavisne Države Hrvatske, kad se je već barem stišao prvi val, došao je k Nadbiskupu učitelj (g. Širola) iz Sv. Šimuna i javio mu da postoji pogubelj, kako je on saznao iz pouzdanog izvora, da će u noći postrijeljati Srbe taoce u Zagrebu.
  
  Molio je Nadbiskupa upravo plačući, da učini što je moguće da se to spriječi. Nadbiskup je, budući je stvar bila vrlo hitna (oko 8 sati navečer), nazvao smjesta telefonom Predsjedništvo vlade.
  
  Vlada je bila na sjednici, pa je zato umolio službujućeg tajnika, da odmah poruči ovo: „Nadbiskup je doznao, da bi se noćas imalo strijeljati Srbe taoce iz Zagreba i drugud, koji su u Zagrebu zatvoreni. Ako to stoji, Nadbiskup poručuje da po katoličkom moralu nikada nije dopušteno ubijati taoce za krivice, koje su drugi počinili. To bi bilo poganstvo i ne bi donijelo blagoslova Božjega.“
  
  Odgovora Nadbiskup nije dobio, niti je kasnije mogao doznati da li je sigurno postojala nakana poubijati te taoce i da li su poubijani.

  
  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 189.

• Stepinac protiv posebnih oznaka za Židove

  Izjava vlč. Vilima Cecelje o intervenciji nadbiskupa Stepinca za progonjene Židove: „Kad je došla naredba da Židovi moraju nositi posebne oznake u NDH, Nadbiskup me je poslao k Paveliću, da mu kažem da će on sljedeće nedjelje propovijedati protiv tih znakova, pa neka povuče naredbu i neka oslobodi dr. Žigu Šolu, vlasnika 'Jutarnjeg lista' i vrati mu tiskaru.
  
  Bilo je to 11. lipnja 1941. Poglavnik mi je rekao, da mi još nismo svoji gospodari i da Nijemci stoje iza nas. Zamolio me neka reknem Nadbiskupu Stepincu da ne propovijeda protiv odredbe o znakovima za Židove. Nadbiskup je (svejedno), da zaštititi Židove, ustao u njihovu obranu i propovijedao.“

  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 147.

• Zahvala za gostoprimstvo prognanih svećenika Ljubljanske provincije

  Našu Ljubljansku provinciju križarskoga reda zadesila je velika nesreća. Velik dio provincije uništen je. Subraća na inkorporiranim župama prognana su. Utekli su se okrilju Vaše nadbiskupije i u Vašoj su osobi našli tako milosrdnoga dobrostivoga oca te odmah žurim, jer sam danas informiran o položaju svoje subraće, izreći Vam, Ekscelencijo, svoju najodaniju zahvalu, koju neka Vam uzvrati jedino dragi Bog sa svojim darovima (…)
  
  Valerian Učak
  provincijalni prior i Komtur ljubljanski

  
  IZVOR: BATELJA, Juraj (prir.) Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok Evanđelja ljubavi, Dokumenti I., Knjiga 2, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2010., str. 122-123.