Postupak o životu, krepostima i glasu svetosti sluge Božjega
Nakon prvih sjednica suda, koje su održane u Kongregaciji za kauze svetaca u Rimu od 9. listopada 1981. do 24. listopada 1984., osjetila se potreba da se sjednice ubuduće drže u Jugoslaviji, zbog čega je 11. listopada 1984. Kongregacija za kauze svetaca imenovala mons. Antonija Casierija sucem delegatom, dodijelivši mu pravo da se u Jugoslaviji, prema potrebi službe, može poslužiti bilježnikom – prevoditeljem. (usp. DP, sv. VI., str. 1020.)
Pošto su u Zagrebu započele sjednice suda 12. listopada 1984., sudac delegat imenovao je vlč. o. Kornelija Šojata, OFM kao bilježnika prevoditelja.
Kako je sud imao teškoće s jugoslavenskom policijom i jer je umro postulator p. Antonio Cairoli, OFM, postupak je trenutno prekinut.
Dana 4. listopada 1991. imenovan je novi postulator, vlč. dr. Juraj Batelja (DP, sv. VII., str. 1458s.), pa je sudski postupak nastavljen sjednicama u Hrvatskoj i Sloveniji. Posljednja sjednica ispitivanja svjedoka održana je javno u zagrebačkoj katedrali 17. veljače 1993.
Od 9. listopada 1981. do 16 lipnja 1993. održano je 96 sjednica. Za vrijeme toga sudskog postupka brižno je prikupljena sljedeća dokumentacija:
a) svjedočanstva svjedoka (DP, sv. I-VIII, str. 1-1829);
b) dokumentacija, bibliografija i drugi tiskani materijali (DP, sv. IX-CXII).
Nakon što je bilo istraženo 126 arhiva u domovini i inozemstvu, bilo crkvenih, bilo svjetovnih institucija, kao i privatnih arhiva, kard. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački imenovao je povijesnu komisiju sastavljenu od 4 stručnjaka i teološku komisiju sastavljenu od 23 stručnjaka kojima je bilo povjereno proučiti sve spise sluge Božjega te svu dokumentaciju o njemu i o svemu dati sud, gledom na pravovjerje i ćudoređe u spisima nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca. Za vrijeme sudskoga postupka saslušana su 74 svjedoka. Njih 68 predložio je postulator, a 6 njih pozvao je sudac delegat po službenoj dužnosti.
Saslušana su 4 kardinala, 4 nadbiskupa i biskupa, 23 biskupijska svećenika, 7 redovnika, 14 redovnica, 20 Kristovih vjernika laika te 2 nekatolika.
Za vrijeme prvih sjednica koje je sud održao u Zagrebu, pojedini su svjedoci izrazili bojazan da će poradi svojega pojavljivanja na crkvenom sudu radi proglašenja blaženim kardinala Stepinca imati poteškoće s komunističkom vlašću. Veću su otvorenost svjedoci pokazali nakon pada te vlasti.
Na zahtjev stručnjaka povjesničara, bilo je potrebno izvršiti ekshumaciju tijela sluge Božjega zbog sumnje da je on u zatvoru u Lepoglavi bio otrovan.
Nakon temeljite analize i dobivenog uvida o stanju zemnih ostataka, stručnjaci su sve pojedinačno zabilježili te svoj sud proslijedili Kongregaciji za kauze svetaca.
Ispiši stranicu
