Otvorenje postupka

Kardinal Franjo Šeper, prefekt Kongregacije za nauk vjere i mons. Franjo Kuharić, nadbiskup zagrebački uputili su 17. veljače 1979. papi Ivanu Pavlu II. posebnu molbu za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

U svojoj su molbi istaknuli da je sluga Božji „žarko ljubio svetu Crkvu i njenog Božanskog Zaručnika Isusa Krista, za kojega je, u povijesnim vremenima, tamnima i dramatičnima, dao sjajno svjedočanstvo i trpio tolike i takve progone da se doista može ustvrditi da je kardinal Stepinac bio pravi ispovjedalac vjere, koji je svoj život dao, premda na nekrvni način , za stado koje mu je bilo povjereno i za obranu istine.“ (DP, sv. I., str. 43)

Kongregacija za kauze svetaca, nakon što se više puta savjetovala s Državnim tajništvom (usp. DP, sv. I., dokumenti 1-36.), zbog povijesno-političke delikatnosti u kojoj se živjelo, dopustila je 4. prosinca 1980. da otpočne postupak za beatifikaciju sluge Božjega Alojzija Stepinca u Rimu „o životu i kreposti istoga sluge Božjega… pred posebnim sudištem, samo jednim sucem i stalnim bilježnikom, bez promicatelja vjere… ali pod strogom tajnom, koju treba obdržavati o samome postupku i njegovome cilju, pridržanoj Svetoj Stolici“. (DP, sv. I., str. 80)

Dana 24. veljače 1981.. imenovan je postulator u osobi časnog oca Antonija Cairolija, OFM (DP, sv. I., str. 23.) Imenovani su članovi sudišta: mons. Pietro Santini, delegirani sudac (DP, sv. I., str. 163.) i mons. Antonio Casieri, bilježnik. (usp. DP, sv. VI., str. 1020.)

Ispiši stranicu