O muzeju
Telefon: +385 1 4894 879
E-adresa: muzejstepinac@zg-nadbiskupija.hr
Direktor muzeja: mons. Nedjeljko Pintarić
Čuvar zbirke: prof. Tomica Plukavec
Muzej blaženog Alojzija Stepinca predstavlja javnosti brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac, dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje. U nevelikom prostoru, obogaćenom hrabrim i sugestivnim arhitektonskim zahvatima, mogu se upoznati mnoge važne pojedinosti iz kardinalova života i djela i nadahnjivati se na životu istrošenom u svjedočenju za vječne vrijednosti.
Otvorena 1995. godine, spomen-zbirka Sluge Božjega bila je smještena u prizemlju nadbiskupskog dvora, u dvorištu iza katedrale. Kako bi bila što pristupačnija posjetiteljima, Zagrebačka nadbiskupija pripremila je novi prostor smješten tik do zagrebačke prvostolnice u dijelu nadbiskupske palače poznatijem kao kula Nebojan. Time je spomen-zbirka postala muzej. Za javnost je otvoren 10. studenoga 2007. godine.
Muzej se može razgledati od utorka do petka od 9 do 17 sati, te subotom prema potrebi.
U Muzeju se mogu nabaviti sva izdanja Postulature bl. Alojzija Stepinca: Glasnik, životopis, slike, sličice, te razni predmeti.
Muzejska građa
Od dokumenata koji prate Kardinalov život od krštenja do smrti, tj. od krsnog lista do vlastoručne oporuke, osobitu pozornost privlače spisi koji otkrivaju njegovo zauzimanje za progonjene u II. svjetskom ratu među kojima je i pismo srpskoga pravoslavnog svećenika te spisi kao što su nalog ondašnjega javnog tužitelja Jakova Blaževića za Kardinalovo uhićenje i pretres nadbiskupskog dvora.
Od osobnih predmeta predstavljenih javnosti osobitu pozornost privlače crveni "lajbek" što ga je Kardinalova majka Barbara dala mladome sinu kad je išao na svjetski orlovski slet u Brno 1922. godine, te kardinalski grimiz koji nikada nije obukao a za njega su ga nabavili hrvatski iseljenici iz Sjedinjenih Američkih Država, ali mu ga zbog "željezne zavjese" nikada nisu mogli predati.
Pozornost posjetitelja zacijelo će privući i kamenje kojim je bio nakon rata napadnut prilikom pokušaja atentata u Zaprešiću, a koje su dosad čuvale sestre karmelićanke u Brezovici.
Izložene fotografije dokumentiraju Stepinčev rodni kraj, obitelj iz koje je potekao, njegove bogoslovske, svećeničke i biskupske dane, suđenje na montiranom procesu, zatočeništvo u Krašiću, veličanstveni oproštaj u katedrali 1960. godine, postupak za njegovo proglašenje blaženim i počast koju mu je iskazao Ivan Pavao II. pohodivši njegov grob.
Izlošci predstavljeni u zbirci potječu iz arhiva Postulature, iz Riznice zagrebačke katedrale, iz Karmela bosonogih karmelićanki iz Brezovice, iz Arhiva Republike Hrvatske, iz obiteljske baštine dr. Josipa Andrića i brojnih pojedinačnih darovatelja.
Ispiši stranicu
