O muzeju

O muzeju

Adresa: Kaptol 31
Telefon: +385 1 4894 879
E-adresa: muzejstepinac@zg-nadbiskupija.hr
Direktor muzeja: mons. Nedjeljko Pintarić
Čuvar zbirke: prof. Tomica Plukavec

Spomen-zbirka blaženog Alojzija Stepinca predstavlja javnosti brojne dokumente i predmete kojima se za života služio kardinal Stepinac, dva umjetnička poprsja te fotografije vezane za njegov život i djelovanje. U nevelikom prostoru, obogaćenom hrabrim i sugestivnim arhitektonskim zahvatima, mogu se upoznati mnoge važne pojedinosti iz kardinalova života i djela i nadahnjivati se na životu istrošenom u svjedočenju za vječne vrijednosti.
 
Otvorena 1995. godine, spomen-zbirka Sluge Božjega bila je smještena u prizemlju nadbiskupskog dvora, u dvorištu iza katedrale. Kako bi bila što pristupačnija posjetiteljima, Zagrebačka nadbiskupija pripremila je novi prostor smješten tik do zagrebačke prvostolnice u dijelu nadbiskupske palače poznatijem kao kula Nebojan, koji je otvoren 10. studenoga 2007. godine.

Spomen-zbirku može se razgledati od utorka do petka od 9 do 17 sati, te subotom prema potrebi.
 
U spomen-zbirci mogu se nabaviti sva izdanja Postulature bl. Alojzija Stepinca: Glasnik, životopis, slike, sličice, te razni predmeti kao medaljice, moći i slično.
 
Građa spomen-zbirke
 
Od dokumenata koji prate Kardinalov život od krštenja do smrti, tj. od krsnog lista do vlastoručne oporuke, osobitu pozornost privlače spisi koji otkrivaju njegovo zauzimanje za progonjene u II. svjetskom ratu među kojima je i pismo srpskoga pravoslavnog svećenika te spisi kao što su nalog ondašnjega javnog tužitelja Jakova Blaževića za Kardinalovo uhićenje i pretres nadbiskupskog dvora.

Od osobnih predmeta predstavljenih javnosti osobitu pozornost privlače crveni "lajbek" što ga je Kardinalova majka Barbara dala mladome sinu kad je išao na svjetski orlovski slet u Brno 1922. godine, te kardinalski grimiz koji nikada nije obukao a za njega su ga nabavili hrvatski iseljenici iz Sjedinjenih Američkih Država, ali mu ga zbog "željezne zavjese" nikada nisu mogli predati.

Pozornost posjetitelja zacijelo će privući i kamenje kojim je bio nakon rata napadnut prilikom pokušaja atentata u Zaprešiću, a koje su dosad čuvale sestre karmelićanke u Brezovici.

Izložene fotografije dokumentiraju Stepinčev rodni kraj, obitelj iz koje je potekao, njegove bogoslovske, svećeničke i biskupske dane, suđenje na montiranom procesu, zatočeništvo u Krašiću, veličanstveni oproštaj u katedrali 1960. godine, postupak za njegovo proglašenje blaženim i počast koju mu je iskazao Ivan Pavao II. pohodivši njegov grob.

Izlošci predstavljeni u zbirci potječu iz arhiva Postulature, iz Riznice zagrebačke katedrale, iz Karmela bosonogih karmelićanki iz Brezovice, iz Arhiva Republike Hrvatske, iz obiteljske baštine dr. Josipa Andrića i brojnih pojedinačnih darovatelja.

 


Ispiši stranicu