'Stepinčeva aleja' u Muzeju bl. Alojzija Stepinca

„Najsvjetliji lik Crkve Božje u Hrvata“ naziv je izložbe radova akademske kiparice Pavice Pirc, priređene u Muzeju bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu prigodom 120. obljetnice rođenja Alojzija Viktora Stepinca i 20. obljetnice njegove beatifikacije, koju je u srijedu 9. svibnja otvorio i prigodnom se riječju obratio nazočnima zagrebački pomoćni biskup mons. Ivan Šaško, u nazočnosti bjelovarsko-križevačkoga biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka, moderatora Nadbiskupskog duhovnog stola preč. Tomislava Subotičanca, tajnika Druge Sinode Zagrebačke nadbiskupije doc. dr. sc. Denisa Barića te drugih uzvanika i štovatelja bl. Stepinca. 

„Znamo da svaki umjetnik u svoje umjetničko djelo ugrađuje sebe, sebe izražava i konačno sebe izlaže, bez obzira pod kojim se naslovom i tematskim odrednicama našla neka izložba. Zato od srca zahvaljujem gospođi Pavici Pirc što je izlažući ova svoja djela koja pred nas stavljaju lik blaženoga Alojzija Stepinca, ujedno stavila i dio sebe“, rekao je mons. Šaško, navevši da je „malo umjetnika koji su u toliko inačica kiparskim i slikarskim umijećem zahvatili, dopustili da izroni lik blaženoga Alojzija“.

„Gospođa Pirc potvrđuje istinu da – kada se nekoga voli – želi ga se poznavati do te mjere da ga misao, riječ, osjećaj uvijek može predstaviti, a da ujedno ponizno osjeća da ga ne poznaje dovoljno. To je osobito vidljivo kada je u središtu lice na kojemu se iščitavaju emocije, susreti, nutarnje težnje i odnos prema drugima. Lice voljene osobe je posebno važno; njega želimo imati pokraj sebe i ne zaboraviti ga. Zato ga u svome duhu slikamo, oblikujemo, ispitujemo svoje sjećanje i otkrivamo neke nove crte istoga lica“, podsjetio je mons. Šaško, nadodavši da je pred nazočnim sudionicima svečanosti otvorenja izložbe „lik blaženoga Alojzija, drage osobe koja odražava lice Božje blizine, sigurnosti, utjehe, trpljenja i nade“.

Osvrnuvši se na činjenicu da je izložba stavljena prilično hrabro u specifičan maleni prostor ulazne prostorije u Muzej bl. Alojzija Stepinca, mons. Šaško je pojasnio da to „hrabro“ ističe iz razloga „jer je to predprostor škrinje koja čuva spomen sastavljen od predmeta s kojima je blaženi Alojzije bio u tjelesnome dodiru“.



„Sam postav je jednostavan niz koji je u meni pobudio sliku hoda izabranoga naroda kroz Crveno more, s rečenicom da njima vode stajahu kao bedem, kao zid zdesna i slijeva (usp. Izl 14,22.29). Osjećamo istinitost te slike, kada razmišljamo o onome što je učinio, što je značio i što znači blaženi Alojzije za našu Crkvu, narod i domovinu. Ostao je kao bedem upućujući nas na ljepotu i vrijednost Kristova križa“, rekao je mons. Šaško, nadodavši da prolazeći tim predvorjem može se postaviti pitanje „s kojim raspoloženjem, pitanjima; s kojim ključevima čitanja ulazimo ususret životu blaženoga Alojzija“ te da „jednako tako, kada odavde izlazimo možemo se pitati kakav je moj lik Blaženika; što Gospodin meni povjerava što činim u sličnim kušnjama pred kojima se on našao“.

„Ova malena 'Stepinčeva aleja' sugerira i smjerokaz. On koga je sveti Ivan Pavao II. prije dvadeset godina nazvao kompasom, sebe stavlja u stranu, da bi očitovao Gospodina. U njemu, kao kompasu, vidimo da je igla kompasa Kristov križ“, kazao je mons. Šaško nadodavši da se raduje što će tim prolazom idućih mjesec dana prolaziti i mladi i djeca i zaglédati se u djela umjetnice koja je posvetila i vrijeme i molitvu i vještinu, onomu koji svjedoči vječnost, posreduje uslišanja i budi nadahnuća.

„Važno je to osjetiti danas, kada vidimo da kola novih faraona ne sustaju, da se pojačava buka njihovih kotača; da se i najveće hrvatske dragocjenosti lako obescijene, da se vrjednote zamagljuju, savjesti guše, žrtve ponižavaju“, rekao je mons. Šaško zahvalivši kiparici Pirc na daru te „naizgled malene aleje, ali dovoljno snažne da osvježi i vrati radost Gospodinova lica u naše živote“.

Istaknuo je također da je upravo lik blaženoga Stepinca koji je izradila kiparica Pirc prisutan u raznim krajevima svijeta, pojasnivši da ga zagrebački nadbiskup kardinal Josip  Bozanić, običava darovati kardinalima i biskupima koji u određenoj prigodi predvode neko slavlje u Zagrebu te da blaženi Alojzije ostaje prepoznatljivim i vrijednim suputnikom, što je znakovito i na dan otvorenja izložbe koji nosi ime i Dan Europe.



Sve nazočne na početku svečanosti pozdravio je direktor Muzeja mons. Nedjeljko Pintarić, istaknuvši da je kiparica Pirc nadahnuće za svoj osobni i umjetnički odnos prema bl. Alojziju Stepincu našla u riječima sv. Ivana Pavla II. koji je u Mariji Bistrici, 3. listopada 1998. godine, izrekao poznatu rečenicu: „Svojim ljudskim i duhovnim životnim putem blaženi Alojzije Stepinac svojemu narodu pruža svojevrsni kompas da bi se znao orijentirati“. Upravo je ta 1998. godina beatifikacije bila poticaj da je kiparica Pirc započela kontinuirano stvarati djela nadahnuta bl. Stepincem te je na svom životnom put između rodnoga Siska, Zagreba gdje je studirala te gdje uz Dubrovnik i danas živi, započela stvarati i „Stepinčev put“ od kojeg je za izložbu izabrano 14 radova, najvećim dijelom izrađenih u gipsu.

Podsjetivši da je to njezin doprinos prepoznavanja Stepinca kao kompasa njezina života, mons. Pintarić je istaknuo da kiparica pronalazi nadahnuće u svetopisamskim temama, križnim putevima te putu svjetla, čije je ilustracije izradila 2004. godine, likovno opremivši knjižicu s tada novom pobožnošću na hrvatskom jeziku čija je razmatranja uskrsnih i poslijeuskrsnih događaja napisao mons. Šaško, kao i radovima koji rese brojne sakralne prostore diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Čestitavši kiparici Pirc na ostvarenim radovima i zaželjevši joj još mnogo ostvarenih radova nadahnutim ljubavlju prema Bogu, bl. Stepincu i čovjeku, mons. Pintarić je zahvalio za suradnju i pomoć Muzeju Mimara, Muzeju za umjetnost i obrt, likovnom kritičaru Milanu Bešliću za tekst u katalogu izložbe pod naslovom „Alojzije Stepinac – velika stvaralačka tema u likovnom mediju“ te gosp. Ernestu Aupiču na pomoći kod postavljanja izložbe.

„Velika hvala i slava Gospodinu“, jednostavno je rekla kiparica Pirc u svojoj zahvalnoj riječi zaželjevši da Blaženik isprosi sve milosti kod Gospodina koje nosimo u svome srcu. Izložba će se moći pogledati do 9. lipnja u radno vrijeme Muzeja – od utorka do petka od 8 do 17 sati te subotom od 9 do 13 sati.

Ispiši stranicu