Nakon Europskog parlamenta izložba o blaženom Stepincu otvorena u Domitrovićevoj kuli u Zagrebu
Nakon što je život hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca predstavljen na izložbi u Europskom parlamentu, zbog velikog medijskog odjeka i zanimanja javnosti dva mjeseca kasnije ista je izložba postavljena u Zagrebu. S dvanaest dodatnih skulptura bl. Alojzija Stepinca, uz vremensku lentu njegova života i izložbene postere koji citatima omogućuju njegovo bolje upoznavanje, u Domitrovićevoj kuli na Kaptolu u organizaciji Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije otvorena je izložba »Stepinac – put svetosti« u srijedu 10. kolovoza nakon večernje mise u zagrebačkoj prvostolnici, gdje se posebno molilo za Stepinčevo proglašenje blaženim i za sve dobročinitelje njegove kauze.
Zagrebačku je izložbu otvorio pomoćni biskup mons. Ivan Šaško rekavši da su postavljanjem izložbe u Bruxellesu, na poticaj i zalaganje eurozastupnice Marijane Petir i pod pokroviteljstvom Europske pučke stranke, zastupnicima i posjetiteljima htjeli na sažet i pregledan način predstaviti blaženika Stepinca te pobuditi zanimanje za njegov životni put i vrijednosti koje je promicao kao čovjek, kršćanin, biskup, Hrvat, Europejac.
Upoznavanje herojskog života
»Nakana nam je da hrvatski vjernici, a naročito hodočasnici i turisti koji iz inozemstva dolaze u Zagreb, imaju mogućnost takvoga susreta i uvida, tim više što su tekstovi na engleskome jeziku«, rekao je biskup Šaško u prvostolnici, nakon čega su se vjernici uputili prema obližnjoj Domitrovićevoj kuli, gdje su izmolili molitvu za Stepinčevo proglašenje svetim te imali priliku pogledati postav izložbe na tri etaže.
Koristeći se konkretnim povijesnim podatcima, autentičnim fotografijama te umjetničkim ostvarenjima hrvatskih umjetnika izložba omogućuje upoznavanje herojskog života zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, neustrašivog svjedoka Božje istine i branitelja ljudskih prava u vremenima raznih totalitarnih ideologija i režima 20. stoljeća.
Vremenska lenta i fotogovor
Uz umjetnička ostvarenja na izložbi, jedinstveni izložak nalazi se na drugoj etaži Domitrovićeve kule: riječ je o 8 metarskoj vremenskoj lenti koju je pripremio predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije mons. Nedjeljko Pintarić sa suradnicima, a na kojoj se mogu pronaći brojne fotografije i crtice iz Stepinčeva života, kao i događaji nakon njegove smrti koji svjedoče o obljubljenosti kardinala u hrvatskom narodu.
Fotogovor s osamnaest izloženih postera donosi pak Stepinčeve poruke o važnim segmentima njegova života prožetoga vjerom u Boga koji nadvremenski komuniciraju svoju poruku i prenose je današnjim naraštajima te potiču na razmišljanje i zauzimanje vlastitoga stava.
Uz postav bruxelleske izložbe »Stepinac – put svetosti« u Zagrebu je dodan i jedan posve novi element koji nije mogao biti izložen u Europskom parlamentu zbog ograničene dimenzije prostora. Zagrepčani i turisti mogu tako vidjeti umjetnička ostvarenja bl. Alojzija Stepinca autora Ivana Meštrovića, Kuzme Kovačića, Zlatka Kovačića, Ivana Kujundžića, Josipa Bosnića, Belizara Bahorića, Ivana Jegera, Tomislava Kršnjavoga, Anđelka Odaka, Alojzije Ulman, Pavice Pirc, Mladena Ivekovića, Mile Wood. Tu su i radovi akademskih kipara Josipa Poljana i Ante Jurkića te četiri medalje Damira Mataušića koje su već bile postavljene u Europskom parlamentu.
Dodatak bruxelleskoj izložbi
Izbor umjetničkih ostvarenja pokazuje da je Stepinac oduvijek bio nadahnuće umjetnicima, kako vlastitim suvremenicima, tako i onim umjetnicima koji su u vrijeme komunističkoga totalitarizma tražili uporišta istine i nade, ali i našim suvremenicima koji u Stepincu vide svojevrsni kompas da bi se znali orijentirati - ističu u Uredu za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije.
Izložba o bl. Alojziju Stepincu druga je otvorena u prostoru Domitrovićeve kule na Kaptolu ove godine koja je ugostila je drugu izložbu u ovoj godini, a postav će se moći razgledati od ponedjeljka do subote između 10 i 19 sati. Kako je većina tekstova na engleskom jeziku, izložba će biti posebno zanimljiva turistima koji u sve većem broju posjećuju hrvatsku metropolu.
Ispiši stranicu
