Kardinal Bozanić i nuncij D'Errico o kanonizaciji bl. Alojzija

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico u svojim su se uvodnim riječima na otvorenju 56. Teološko-pastoralnog tjedna u utorak, 26. siječnja 2016. godine osvrnuli na tijek kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca.

Ne mogu biti ravnodušan prema istupima i ružnim optužbama u kojima se govori da sam ja, da su hrvatski biskupi, obmanjivali javnost, da nešto zlonamjerno prešućuju, da su uvrijedili Svetu Stolicu pa i samoga Papu. Bolno je to čuti i zato se obraćam vama, dragi svećenici, da se ne biste dali zavesti medijskim napadima i pridružili se duhu tako smišljenih propagandnih uradaka i tumačenja.

U Crkvi svatko ima svoj poziv i svoju odgovornost. Svjesni smo da i u njoj postoje prosudbe i postupci koje treba razmatrati, ali uvijek vođeni duhom crkvenosti i u ljubavi. U svojoj odgovornosti i u bratskoj otvorenosti mogu – posuđujući riječi blaženoga Alojzija – reći da si u tome pitanju nemam što predbacivati, baš kao što nema ničega što bi se moglo predbacivati Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Biskupi su na mjerodavnim instancama intervenirali usmeno i pisanim putem, a u svojoj odgovornosti obavještavali povjerene im vjernike i crkvenu javnost.
Kao potporu za napad na hrvatske biskupe uzimaju se navodni citati iz pisama Srpskoga partijarha Irineja papi Franji. Kažem »navodni«, jer mi nemamo uvida u ta pisma. Nije nam poznato i pitamo se kako je u javnost došlo nešto što je smatrano diskrecijskim odnosom Pape i Patrijarha. Ali time se ne trebamo zamarati.

Kao svećenici imamo zadaću pozivati na mir, na molitvu i na pouzdanje u Gospodina. Nama je jasno da se blaženomu Alojziju predbacuje njegova ljubav prema domovini i u konačnici mu se ne osporava zauzimanje za dobro, za ljude bilo koje rase i nacionalnosti. Previše je dokaza za to. No, ne može mu se oprostiti što je smatrao da hrvatski narod, poput drugih naroda, ima pravo na svoju državu.

I zato se kardinala Stepinca opetovano pokušava koristiti za političke ciljeve falsificiranjem činjenica, zastupanjem iskrivljenih tumačenja učinjenog i izgovorenoga te upornim ponavljanjem laži iz montiranoga procesa protiv njega. Blaženog Alojzija ne treba posebno braniti, jer o njemu svjedoči svetost njegova života, ali očekivati je da se i hrvatska država, zbog sadašnjosti i budućnosti same države, preko svojih institucija sustavnije posveti rasvjetljavanju cjelovite istine iz tog teškog razdoblja naše povijesti.

Kao što sam već ponavljao više puta, kanonizacija blaženog Alojzija Stepinca nije postavljena u pitanje, jer to je unutarnja stvar Katoličke Crkve. Ono što je učinjeno neće se više preispitivati, nema nikakve revizije procesa koji je gotovo priveden završetku. Radna skupina stručnjaka Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve pod okriljem Svete Stolice, koju je inicirao papa Franjo, a koja još nije oformljena i koja bi svoj rad trebala dovršiti u kraćem vremenu, neće zadirati u proces kanonizacije, nego joj je svrha zajedničko promišljanje o ulozi blaženoga Alojzija Stepinca u Drugom svjetkom ratu u nadi da će rad te skupine stručnjaka poslužiti da Blaženikov lik još više zasja i pridonijeti pomirenju između Crkava i naroda.

(…)

Premda neki smatraju da bi kanonizacija otežala ekumenske odnose među dvjema Crkvama, Katoličkom i Srpskom Pravoslavnom, oduvijek smo govorili da to nije tako, jer uviđamo da upravo s posljednjim nastojanjima odnosi nisu poboljšani, nego se događa suprotno.

U potezima pak kojima smo svjedoci u društvu čitamo nakane koje su nam poznate, a one se svode na jednu – neistinama razjediniti našu Crkvu, unijeti nepovjerenje prema biskupima, suprotstaviti hrvatske biskupe i Papu, unijeti nezadovoljstvo i tugu u hrvatski narod. Treba također jasno reći kako sve to unosi gorčinu u srca naših vjernika. Hrvatski je puk osjetio neku vrstu nepravde, zadiranja u ono što je najsvetije. Mi to kao pastiri itekako osjećamo, osjećamo dušu svojih vjernika, napaćenu neistinama i gaženu u dostojanstvu. U svemu tome pozvani smo i dalje biti uz istinu u ljubavi, kristovski i stepinčevski.

U pokušaju razjedinjavanja Crkve u nas treba primijetiti, premda su prikriveni, pokušaje da se među naše vjernike unese nepovjerenje prema Papi. Zato pozivam sve vas, braćo i sestre, da – poput blaženoga Alojzija Stepinca – bez obzira što vam se predstavljalo, ne prestanete promicati zajedništvo s Petrovim nasljednikom, a vi, braćo svećenici, među vjernicima uvijek gajite iskrenu ljubav prema Svetomu Ocu. I ako se u vama pojavi kakva dvojba, pitajte se što bi u takvom slučaju učinio blaženi Alojzije. I naći ćete odgovor u svakome životnom trenutku. A milosrdni Bog nam neće uskratiti svoga milosrđa.

Apostolski nuncij u Hrvatskoj mons. Alessandro D'Errico posvjedočio je o svojem susretu s papom Franjom 17. prosinca prošle, 2015. godine, prilikom kojeg mu je papa Franjo rekao da nema ništa protiv svetosti Stepinca i ništa protiv hrvatskog naroda. Papa je kazao, nastavio je Nuncij, da se našao u situaciji gdje bi moglo doći do ponovne napetosti između dviju Crkava i dvaju naroda.

Papa je naglasio kako osnivanje Radne skupine stručnjaka Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve treba shvatiti kao ekumensku gestu i izlazak na periferiju, duhovnu periferiju gdje se Crkva stavlja u dijalog s različitim čimbenicima.

Papa smatra, napomenuo je Nuncij, kako ovdje nije riječ o ponovnom raspravljanju o Stepinčevoj svetosti, već bi radna skupina trebala imati informativnu ulogu o svemu što je već učinjeno. Na kraju svojeg obraćanja, Nuncij je kazao da je u tijeku formiranje radne skupine koja će biti sastavljena od 3 do 5 članova sa svake strane, te da će prvi susret biti održan u Rimu.

Ispiši stranicu