Cilj radne skupine nije utjecaj na proces kanonizacije bl. Stepinca

Vatikanski dnevnik »L’Osservatore Romano« objavio je u izdanju od 18. i 19. siječnja 2016. godine prilog o nastojanjima Svete Stolice oko jačanja ekumenskih odnosa između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava. Autor članka je o. Hyacinthe Destivelle, pomoćnik za istočnu sekciju Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana. Kao takav, o. Destivelle je nazočio nedavnoj audijenciji delegacije Srpske pravoslavne Crkve kod pape Franje, a dio teksta odnosi se na kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca.

Glas Koncila u cijelosti prenosi prilog o. Destivellea:

Potrebno zajedničko ponovno iščitavanje povijesti

»Od četrnaest pravoslavnih Crkava koje svjetsko pravoslavlje priznaje autokefalnima samo je pet slavenskih: Moskovski patrijarhat (koji obuhvaća više autonomnih Crkava, posebno u Ukrajini i Bjelorusiji), srpski patrijarhat, bugarski patrijarhat, Poljska autokefalna Crkva te Autokefalna Crkva čeških zemalja i Slovačke. Ipak, s obzirom na broj vjernika te Crkve, bez sumnje vrlo različite, ali međusobno povezane zajedničkom tradicijom, imaju znatnu težinu u svjetskom pravoslavlju. Zapravo, više od dvije trećine pravoslavnih vjernikau svijetu su Slaveni. Odnosi između Svete Stolice i tih Crkava imaju stoga posebnu težinu.

Nakon pada željezne zavjese odnosi između Katoličke Crkve i slavenskih pravoslavnih Crkava prolazili su kroz različite poteškoće, ne toliko teološke koliko psihološke naravi: ponovno su se pojavile rane iz prošlosti, kao i uzajamna sumnjičenja, često povezana s nacionalnim pitanjima. Dva su se usmjerenja pokazala ključnima za promicanje ekumenskih odnosa s tim Crkvama. S jedne je strane to rad na ‘pročišćenju sjećanja’, a s druge promicanje ‘kulturnoga ekumenizma’. To su dvije dimenzije na koje želimo podsjetiti prikazujući ukratko odnose između Svete Stolice i nekih slavenskih Crkava u 2015. godini, posebno sa srpskim i Moskovskim patrijarhatom.

Ekumenski su odnosi bili posebno dinamični u 2015. godini sa Srpskom pravoslavnom Crkvom. Kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, dvaput je otputovao u Srbiju te se susreo, u obje prigode, s patrijarhom Irinejem.

Prvi posjet, 24. veljače prošle godine, imao je cilj prenijeti prvaku Srpske pravoslavne Crkve odgovor pape Franje glede pisma koje mu je patrijarh uputio u vezi s kanonizacijom blaženoga kardinala Alojzija Stepinca. Glede toga kardinal je obznanio prijedlog Svetoga Oca da se osnuje mješovita radna skupina sa zadaćom proučavanja odnosa između Hrvata i Srba za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, s ciljem da pridonese pročišćenju sjećanja. Uistinu, zbog uzajamnih ranau odnosima između Hrvata katolika i Srba pravoslavaca potrebno je zajedničko ponovno iščitavanje povijesti na najobjektivniji mogući način.

Uspjeli primjeri zajedničkoga iščitavanja

Čini se da je to ponovno iščitavanje od temeljnoga značenja posebno kad je riječ o ulozi koju je za vrijeme Drugoga svjetskoga rata odigrao blaženi Stepinac. Cilj takve radne skupine, čiji bi mandat pod pokroviteljstvom Svete Stolice trebao biti okončan u kratkom vremenu, ne bi bio utjecati na proces kanonizacije, koji je interno pitanje Crkava, nego promicati pročišćenje sjećanja, koje je nužno za pomirenje među Crkvama i među narodima.

Upravo je sličan proces zajedničkoga iščitavanja povijesti omogućio brisanje uzajamnih izopćenja iz 1054. godine, zajedničkim činom bl. Pavla VI. i ekumenskoga patrijarha Atenagore 7. prosinca 1965., čiju smo pedesetu obljetnicu proslavili. Još jedan uspjeli primjer takvoga procesa u srednjoj Europi daje nam češka komisija ‘Husovka’, koja je devedesetih godina prošloga stoljeća ponovno iščitala bolnu povijest odnosa između katolika i husita.

Želeći dati nastavak tomu prvomu posjetu, kardinal Koch ponovno je doputovao u Srbiju i tamo bio od 25. do 29. svibnja. Novi sastanak s patrijarhom Irinejem, u prisutnosti metropolita crnogorskoga Amfilohija i novosadsko-bačkoga episkopa Irineja, omogućio je produbljenje promišljanja koje je započelo u veljači te je priopćeno da je episkopski Sabor Srpske pravoslavne Crkve prihvatio prijedlog Svetoga Oca.

No taj drugi pohod kardinala Kocha također je imao cilj bolje upoznati ekumensku stvarnost u Srbiji. U pratnji apostolskoga nuncija Orlanda Antoninija kardinal je imao prigodu susresti se sa svim katoličkim biskupima u zemlji, kao i s klerom i katehetama Beogradske i Subotičke (nad)biskupije te s njima razgovarati o mjesnom stanju u ekumenizmu. U sklopu ekumenskoga simpozija koji je organizirao Pravoslavni teološki fakultet u Beogradu u suradnji s katoličkom nadbiskupijom u tom gradu kardinal je održao predavanje pod naslovom ‘Perspektive teološkoga dijaloga s pravoslavnim Crkvama’.

Nada u doprinos pomirenju među Crkvama

Kardinal se susreo i s predsjednikom Republike Srbije Tomislavom Nikolićem te s ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem. Pohod je bio prigoda i za razgovor o nekim aspektima kulturnoga ekumenizma sa Srpskom pravoslavnom Crkvom, posebno o razmjenama koje su ostvarene između Teološkoga fakulteta u Beogradu i Papinskoga lateranskoga sveučilišta, u okviru ugovora koji su te dvije ustanove potpisale 2004. godine, kao i o projektima suradnje s Vatikanskom apostolskom bibliotekom, pokrenutima za pohoda nadbiskupa Jean-Louisa Bruguesa, arhivara i bibliotekara Svete Rimske Crkve, u rujnu 2014. godine.

U srpnju 2015. godine članovi Stalnoga vijeća Hrvatske biskupske konferencije došli su u Rim te su se susreli s kardinalom Pietrom Parolinom, državnim tajnikom, i kardinalom Kochom, kako bi raspravljali o zadaći i mogućnostima konkretizacije mješovite radne skupine za povijesna istraživanja. Kao odgovor na pohode kardinala Kocha u Srbiji, izaslanstvo Svetog sinoda Srpske pravoslavne Crkve doputovalo je u Rim 16. siječnja ove godine da bi predstavilo neke prijedloge koji se odnose na budući sastav mješovite radne skupine.

Izaslanstvo u kojemu su bili crnogorski metropolit Amfilohije, novosadsko-bački episkop Irinej te Darko Tanasković, bivši veleposlanik Srbije pri Svetoj Stolici, primio je u privatnu audijenciju Sveti Otac, a susrelo se i s kardinalom Kochom. Poželjno je da skupina započne s radom u ovoj godini, u nadi da će pridonijeti širem pomirenju između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava na svjetskoj razini.

Znatno intenzivniji odnosi s Moskovskim patrijarhatom

Priželjkujemo također da taj proces zajedničkoga ponovnoga iščitavanja povijesti posluži kao uzor za druge situacije u kojima sjećanje još uvijek biva razdirano ranama iz prošlosti. Takav je, bez sumnje, slučaj Ukrajine koja ima bolnu povijest međukonfesionalnih odnosa, posebno između Ukrajinske grkokatoličke Crkve i Ukrajinske pravoslavne Crkve Moskovskoga patrijarhata. Povijest ‘unijaćenja’, ali i činjenice iz Drugoga svjetskoga rata te ‘koncil u Lavovu’ iz 1946. godine i dalje opterećuju ekumenske odnose.

Pitanje sjećanja i pomirenja s pravom je bilo u središtu petnaestoga u nizu međunarodnoga simpozija ‘Assumption Readings’, koji je, na temu ‘Istina, sjećanje, pomirenje’, održan od 22. do 25. rujna 2015. u organizaciji Centra sv. Klementa ‘Zajedništvo i dijalog kultura’, pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Odnosi Svete Stolice i Moskovskoga patrijarhata također su postali znatno intenzivniji tijekom 2015. godine. Razmjene izaslanstava su se umnožile. Neka bude dovoljno spomenuti da je metropolit Hilarion, predsjednik Odsjeka za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata, tijekom prošle godine četiri puta došao u Rim te se dvaput na privatnim audijencijama susreo s papom Franjom (15. lipnja i 21. rujna), kao i s kardinalom Pietrom Parolinom, državnim tajnikom (26. lipnja), te također u različitim prigodama s kardinalom Kochom.

Dva od tih pohoda imali su cilj sudjelovanje u radu Redakcijske skupine (24. – 26. lipnja) i Koordinacijskoga odbora Međunarodne mješovite komisije za teološki dijalog između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava (14. - 18. rujna), nakon njezina posljednjega plenarnoga zasjedanja koje je održano u rujnu 2014. godine u Amanu u Jordanu. U posljednji metropolitov pohod (19. - 21. rujna) bilo je uvršteno i njegovo sudjelovanje,u svojstvu bratskoga delegata, na Četrnaestom općem redovitom zasjedanju Biskupske sinode.

Ojačali odnosi na polju ‘kulturnoga ekumenizma’

Odnosi su nadasve ojačali na području koje bi se moglo nazvati ‘kulturnim ekumenizmom’. Čini se da je ta vrsta ekumenizma, usporedo s drugim oblicima ekumenizma - teološkim, duhovnim, praktičnim i pastoralnim - posebno obećavajuća u odnosima između Svete Stolice i Moskovskoga patrijarhata. Mješovita koordinacijska skupina za kulturne projekte između Svete Stolice i Moskovskoga patrijarhata, stvorena na tragu inicijative Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana i Odsjeka za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata, prvi se put sastala 20. veljače prošle godine u Moskvi.

U izaslanstvu Svete Stolice bili su predstavnici različitih dikasterija: biskup Carlos Alberto de Pinto Moreira Azevedo, izaslanik Papinskoga vijeća za kulturu, don Andrea Ciucci iz Papinskoga vijeća za obitelj te dolje potpisani kao predstavnik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana. Sa strane Ruske pravoslavne Crkve nazočili su, u koordinaciji Odsjeka za vanjske odnose, predstavnici različitih tijela Patrijarhata. Taj prvi sastanak koordinacijske skupine omogućio je pokretanje triju projekata, koji su se potom ostvarili tijekom 2015. godine.

Prvi tečaj za katoličke svećenike u Moskvi

Prvi se projekt odnosio na ljetni tečaj za katoličke svećenike u Moskvi. Prvi put je Moskovski patrijarhat, u suradnji s Papinskim vijećem za promicanje jedinstva kršćana, pozvao u Rusiju, od 30. kolovoza do 13. rujna, desetoricu katoličkih mladih svećenika i bogoslova različitih narodnosti, upisanih na različita rimska papinska sveučilišta.

Nadahnjujući se na modelu boravka koji već godinama nudi Apostolska diakonia Svetoga sinoda Grčke Crkve, ljetni tečaj ima cilj učenje ruskoga jezika, ali nadasve također otkrivanje ruske kulture i duhovnosti. Organizirano je više posjeta svetim mjestima ruskoga pravoslavlja, posebno hramu Svete Trojice u samostanu sv. Sergija pokraj Moskve te samostanu u Divjejevu, koji je slavan po sv. Serafimu Sarovskom. Tijekom svojega boravka u Rusiji katolički su studenti imali i brojne susrete s ruskim biskupima, svećenicima i redovnicima, među kojima je bio i metropolit Hilarion, biskup Voskresenska Sava te metropolit Nižnij Novgoroda Georgij.

Skupina je jednodušno vrlo pozitivnim ocijenila to iskustvo inicijacije u rusko pravoslavlje, koje bi se trebalo ponoviti i u 2016. godini. Druga dva projekta, na umjetničkom planu, zajednički su u prosincu 2015. godine organizirali Odsjek za vanjske odnose Moskovskoga patrijarhata i Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana.
 
 
Kulturne razlike često dovodile do nerazumijevanja

Kod Palače kancelarije (‘Palaz- zo della Cancelleria’) priređena je izložba djela suvremenoga ruskoga slikara Vasilja Nesterenka, autora veličanstvenih fresaka u katedrali Krista Spasitelja u Moskvi, pod naslovom ‘Svjetlo Kristovo prosvjetljuje svakoga čovjeka’. A u papinskoj bazilici sv. Ivana Lateranskoga 17. veljače 2015. održan je zajednički ekumenski koncert pod nazivom ‘Ut unum sint’ (Da svi budu jedno, nap. prev.), na kojemu su Papinska glazbena kapela ‘Sikstina’ i Sinodski zbor Moskovskoga patrijarhata izvodili komade svete glazbe Istoka i Zapada.

U prigodi toga koncerta kardinal Koch ovim je riječima definirao kulturni ekumenizam: ‘Ta se vrsta ekumenizma zasniva na konstataciji da su kulturne razlike, nažalost, ponekad dovodile do nerazumijevanja između različitih kršćanskih tradicija.

Stoga je poznavanje kulture drugih kršćana nužno da bi se bolje shvatio način na koji oni percipiraju evanđeosku poruku te da bi se razumjelo da, onkraj legitimnih kulturnih različitosti, one dijele istu kršćansku vjeru, izraženu na različite načine, već prema posebnom geniju svakoga naroda i svake tradicije.

Kad je riječ o sakralnoj umjetnosti, taj nam pristup omogućuje čak i predokus izvjesnoga zajedništva, koji u nama pobuđuje želju za potpunim zajedništvom. Možemo samo poželjeti da nam tekuća godina donese milost kako biu nama rasla ta želja za jedinstvom, da svijet povjeruje (Iv 17, 23).’«
   
 
 

Ispiši stranicu