Najljepše Mariji, Misli blagopokojnog kardinala-nadbiskupa Alojzija Stepinca o štovanju Majke Božje

Iz Predgovora:

Cijenjeni čitatelji i naša vjernička javnost dobiva u ruke knjigu "NAJLJEPŠE MARIJI". Velečasni gosp. dr. Juraj Batelja sabrao je "Misli o Majci Božjoj Kardinala Alojzija Stepinca." Uz misli djelo sadrži opširne uvodne misli i dodatke. Poznato je da je blažene uspomene Kardinal Alojzije Stepinac bio osobiti štovatelj presvete Bogorodice. O bezgrješnoj Djevici je često propovijedao; misli su izvirale iz njegove vjere i velike ljubavi prema Onoj koju nam Raspeti Sin Božji darova s križa: "Evo ti majke!/Iv 19,26/

Kad bi se objavile sve napisane propovijedi o Majci Božjoj, što ih je izrekao zagrebački nadbiskup i kardinal Alojzije, bilo bi to pozamašno djelo i svjedočanstvo pobožnosti i uvjerenja da je Ponizna Djevica i Majka Spasiteljeva neodjeljiva od Isusa Krista i njegova djela, da je majčinski aktivno prisutna u povijesti Crkve, da je toplo utočište nevinih i dobrih, radosnih i tužnih, zdravih i bolesnih, ali isto tako i zalutalih, grešnih i nesretnih sinova i kćeri ljudskih. "Možda je ovo jedna od najljepših zadaća Majke Božje, koju Joj je Bog povjerio, da izgubljene duše privodi natrag k Bogu" /A. Stepinac/.

Vjeru u materinsku i zagovorničku službu BI. Djevice potvrdio je i razradio II. vatikanski sabor u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi "Svjetlo naroda". Sažeto je to izrečeno ovako: "I to Marijino materinstvo u ekonomiji milosti neprekidno traje, od časa pristanka, koji je vjerno dala kod navještenja i koji je nepokolebivo održala pod križem, sve do trajnog proslavljenja svih odabranih. Jer nakon uznesenja na nebo nije napustila tu spasonosnu ulogu, nego nam mnogostrukim svojim zagovorom i dalje pribavlja milosti vječnoga spasenja. Materinskom ljubavlju brine se za braću svoga Sina koji još putuju i nalaze se u pogiblima i tjeskobama, dok ne budu dovedeni u sretnu domovinu. Zato se Blažena Djevica u Crkvi zaziva imenima Odvjetnica, Pomoćnica, Pomagačica, Posrednica ... " /LG 621.
 
Kardinalove "Misli" samo su mali dio njegovih razmišljanja o Mariji, uključenoj njezinim slobodnim pristankom u otajstvo utjelovljenja i otkupljenja. Blagoslovljena među ženama i Milosti puna, stvorena u bezgrešnoj ljepoti duše, odvijeka je bila nošena u Božjoj misli da u punini vremena izreče riječ: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" /Lk 1, 38/. Ta riječ, izrečena čistom slobodom ljudskoga bića u vjeri i ljubavi, u ime cijeloga čovječanstva prihvatila je iz krila Neizrecivog Trojstva Riječ u svoje krilo da Bog bude s nama /usp. Iz 7.14/, naš Spasitelj.

Pobožnost prema Majci Otkupiteljevoj otvara dušu, srce i savjest Božjoj Riječi. Ona uvijek vodi svakoga koji je moli za pomoć k Isusu Kristu jedinom Spasitelju. Pobožnost prema Majci Božjoj obrana je pravovjerja i iskrene crkvenosti. "Gdje cvate pobožnost prema Majci Božjoj, možemo biti sigurni i o čistoći vjere Kristove" /A. Stepinac/.

Možemo kazati da postoje tri testa katoličkog pravovjerja. Tko ispravno vjeruje ta tri sadržaja vjere, prihvaća cjelovito Vjerovanje. To su: Euharistija, Marija i Petar. Velikom svjedoku vjere i katoličkog zajedništva blagopokojnom Kardinalu Alojziju bilo je osobito stalo da Crkva u hrvatskom narodu sačuva netaknutu vjeru u vremenima teških napasti protiv vjere i morala; bilo mu je stalo da Crkva u Hrvata ostane nepokolebivo povezana s Petrovim nasljednicima i vjerna njihovom učiteljstvu.
U
pomutnjama vremena polagao je svu svoju nadu uzagovor Bogorodice. Stoga je poticao ustrajno na iskrenu pobožnost prema Najvjernijoj Odvjetnici i majci. Neka i ovo djelo posluži njegovim željama i nakanama. Dragocjene Kardinalove misli neka budu poticaj našim svećenicima, redovnici ma, redovnicama i svim vjernicima da s punim pouzdanjem povjere Majci Božjoj svoj život i rad, svoju vjeru i nadu, sve svoje poteškoće i borbe. Ona je savršena učiteljica ljubavi prema Bogu i ljudima! Ona je učiteljica molitve i pobožnosti.

Prava pobožnost prema uzvišenoj Djevici i Majci Mariji bit će zalog Božjih blagoslova! Neka to bude i blagoslov ovog djela za koje autoru iskreno zahvaljujem!

U Zagrebu, na petu korizmenu nedjelju, 1. travnja 1990.  

Franjo, kardinal Kuharić, nadbiskup zagrebački
 

Ispiši stranicu