Objavljena monografija o lipanjskoj izložbi i konferenciji u Bruxellesu "Stepinac – put svetosti"
Objavljivanje monografije „Stepinac – put svetosti“ o izložbi i konferenciji o zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Alojziju Stepincu, održanoj od 13. do 17. lipnja 2016. u Bruxellesu popratio je Marito Mihovil Letica za Radio Vatikan u svojoj jučerašnjoj emisiji na hrvatskom jeziku. Prilog prenosimo u cijelosti, a može se poslušati OVDJE.
″U katedralu, kad su teške noći, / Na Banov grob zna neka žena doći / S teškim križem cijele jedne nacije, [...]″ Stihovi su to iz Matoševa soneta ″Pri Svetom Kralju″ koje – s obzirom na tešku povijesnu okolnost da Hrvati nakon 1960. u istoj katedrali neusporedivo češće pohode Kardinalov grob nego Banov – možemo preinačiti i aktualizirati tako da umjesto o junačkome banu Tomi II. Erdödyju govorimo o bl. kardinalu Alojziju Stepincu, mučeniku i još većemu junaku u borbi za svakoga čovjeka, neovisno o njegovoj vjeri, naciji i rasi, k tome i borbi za hrvatski narod i svetu Crkvu Katoličku: koja je, valja stalno podsjećati, sveopća, kozmopolitska.
S metaforom odnosno alegorijom žene koja nosi križ cijele jedne nacije možemo u posve određenom smislu povezati djelovanje stanovite žene koja u Bruxellesu dosljedno i predano zastupa istinu a time i interese Republike Hrvatske i naroda hrvatskoga – gospođe Marijane Petir. Valja uzgredice dometnuti i to da je onima koji zastupaju tuđinske interese u Hrvatskoj ispjevao naš veliki i neumrli Matoš – koji i nakon više od sto godina od fizičkog odlaska biva zadivljujuće aktualan – ove stihove u pjesmi ″Mòra″: ″Tuđem sluzi sluge, tuđe prirepine, / Mešetari moje – tvoje domovine!″
Marijana Petir, zastupnica u Europskome parlamentu, inicirala je i organizirala u Bruxellesu izložbu o bl. Alojziju Stepincu, koja se mogla razgledati od 13. do 17. lipnja 2016. Četiri mjeseca nakon toga, u listopadu ove godine, Marijana Petir dala je otisnuti u vlastitoj nakladi monografiju, ne toliko veliku po obujmu koliko po sadržaju i značaju, naslovljenu ″Stepinac – put svetosti″. Monografija uz katalog izložbe sadrži govore i predavanja na njezinu otvorenju, homiliju sa svete mise te referate na popratnoj konferenciji.
U predgovoru monografije čitamo: ″Svaki zastupnik u Europskom parlamentu ima mogućnost tijekom svog petogodišnjeg mandata organizirati dvije izložbe kojima će ono što smatra najvažnijim za sebe i svoj narod podijeliti s Europom. Za mene kao hrvatsku zastupnicu u Europskom parlamentu nema većeg bogatstva i vrjednote doli ljubavi prema Bogu i hrvatskom narodu. Bl. Alojzije Stepinac upravo je simbol te vrjednote kao i dragocjeni biser Crkve u Hrvatâ i naš ponos jer je očuvao dušu hrvatskog naroda u veoma teškim vremenima. Od strane totalitarnih režima tijekom kojih je živio bio je prezren i proganjan, ali u očima hrvatskog naroda postao je svetac još za vrijeme svog života. / Ponosna sam na bl. Alojzija Stepinca i primjer koji nam je ostavio te sam u radosti iščekivanja njegove kanonizacije odlučila podijeliti ovaj naš hrvatski ponos s Europom i cijelim svijetom.
/ U dubokoj zahvalnosti prije svega Svemogućem Bogu koji nam je podario život i bl. Alojziju Stepincu koji nas je pratio svojim zagovorom, željela bih zahvaliti Zagrebačkoj nadbiskupiji i zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću na svesrdnoj podršci ovom projektu; Uredu za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije na čelu s predstojnikom mons. Nedjeljkom Pintarićem, koji je cijelog sebe utkao u planiranje izložbenog postava te Hrvatskom katoličkom sveučilištu na čelu s veleučenim rektorom dr. sc. Željkom Tanjićem kao suorganizatoru konferencije o bl. Alojziju Stepincu u Europskom parlamentu. / Zahvaljujem preuzvišenim ocima biskupima mons. Vladi Košiću i mons. Ivanu Šašku, potpredsjednici Europskog parlamenta Mairead McGuinness, svim govornicima i predavačima: dr. sc. Jurju Batelji, postulatoru kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, dr. sc. Juri Krišti i dr. sc. Mariju Kevi s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a posebno dr. sc. Esther Gitman kojoj nije bilo teško doputovati iz New Yorka kako bi se istina o bl. Alojziju Stepincu čula u ovom europskom domu. Zahvaljujem i poštovanim kolegama zastupnicima članovima radne skupine za Međukulturalni i religijski dijalog Europske pučke stranke, posebno zastupniku Alojzu Peterleu.″
Nakon citiranih riječi eurozastupnice Marijane Petir, valja kazati makar osnovno o govorima održanima 14. lipnja, otisnutima u monografiji. Mairead McGuinness govorila je o svetištu u srcu Europskog parlamenta, a mons. Ivan Šaško o Stepinčevoj izloženosti i založenosti iz ljubavi. Obraćanje Marijane Petir naslovljeno je ″U ljubavi prema svom narodu nije se dao ni od koga natkriliti″, a mons. Vlado Košić predslavio je svetu misu čija homilija nosi naslov ″Alojzije hrabri – primjer i putokaz Europi″.
Sutradan, 15. lipnja, održana je konferencija koju je zastupnica Marijana Petir organizirala u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Radnom skupinom Europske pučke stranke za međukulturalni i religijski dijalog. Navodim predavače i naslove njihovih predavanja: Marijana Petir: ″Vjera konkretizirana u ljubavi″; dr. sc. Željko Tanjić: ″Stepinac – preteča ideja na kojima se gradila zajednica europskih naroda i država″; Alojz Peterle: ″Pamćenje je važnije od hrabrosti. Hrabrost je bez pamćenja opasna″; dr. sc. Esther Gitman: ″Važnost nadbiskupa dr. Alojzija Stepinca i njegova djelovanja za razumijevanje današnje Europe″; dr. sc. Mario Kevo: ″Neki vidovi humanitarnog rada i uloga nadbiskupa Stepinca u spašavanju djece za vrijeme Drugog svjetskog rata″; dr. sc. Juraj Batelja: ″′Svi narodi i rase potječu od Boga.′ Blaženi Alojzije Stepinac u Drugom svjetskom ratu″; i dr. sc. Jure Krišto: ″Historiografija i Stepinac: Zašto bl. Alojzije Stepinac nije ′kontroverzan′?″
Zdušne pohvale i zahvale zavrjeđuju organizatori i sudjelovatelji skupa, kao i svi koji su doprinijeli objavljivanju dotične monografije, a na osobit način cijenjena gospođa Marijana Petir, uistinu hrvatska i kršćanska eurozastupnica te nepokolebljiva promicateljica istine o bl. Alojziju Stepincu, samosvjesnom domoljubu i univerzalnom čovjekoljubu, čovjeku čiste savjesti, personifikaciji djelotvorne evanđeoske ljubavi, vjernom i vjerodostojnom sluzi Bogu, ljudima i Katoličkoj Crkvi, spasonosnom svjetioniku u tami i nevremenu... te sa svega toga istinskom svjetlu i pravom svetcu!
Ispiši stranicu
